Bratimljenje hrasta iz Srbije i loze iz Slovenije: Isposnike deca spojila

Delegacija Konzulata DA „Međaši“, sa  rukovodstvom te organizacije iz istoimenog sela, kod Bijeljine, posetila je selo Runjane, kod Loznice, gde se, pored ostalog, nalazi spomenik prirode-hrast lužnjak star više od četiri veka.

 Ovo drevno stablo izdržalo je i ljude i svaka vremena. Pod njim su se meštani  odmarali, kad su se vraćali iz polja sa teških radova, dolazili da saboru, sklanjali od kiše, tu su se igrali, zabavljali, voleli, družili. Drvo je, kako predanje svedoči, bilo jako drago i čuvenom Runjancu, Josifu Runjaninu, poznatom, između ostalog, što je komponovao divnu pesmu „Rado ide Srbin u vojnike“, ali i hrvatsku himnu „Lijepa naša“.

Pod ovim drvetom je loznički vojvoda Anta Bogićević zaprosio Runjanku Anđeliju, koja će da rodi Tomaniju, baku prvog kralja savremene Srbije, Milana Obrenovića.Drvo su posećivali, kao mali, Vuk Stefanović Karadžić, otac naše pismenosti i kulture, rođen u obližnjem Tršiću i njegova prva ljubav Ruža Todorova, koju je sjajno opisao šabački književnik Nikola Devura. Ovo drvo, simbol sela, kraja ali i Srbije, u sebi nose duboko, svi koji odu od njega.

 -Zna se da je i Filip Višnjić,  davno nazvan „srpski Homer“, baš u Runjanima, ispod tog drveta, otpevao, prvi put, najveći deo čuvene epske posme Boj na Loznici, koja je svedočila o srpskom junaštvu iz doba prvog srpskog ustanka -kaže Miodrag Jovičić,  poznati privrednik, hroničar, sportista i javni delatnik iz Ugljevika, zavičaja Višnjićevog. -I tada smo bili povezani duhovno, a spajalo nas je bogatsvo duha, ali i znameni poput ovog i naše Novakove pećine, u Gornjoj Trnovi, rodnom selu Filipa Višnjića, velikog saradnika Vuka Karadžića.

Ljubica Tinko, konzul DA „Međaši“ za Sloveniju, čije je sedište u Celju, kaže da su oduševljeni stablom i istorijom s njim u vezi.Zato su, u dogovoru sa Konzlatom za Srbiju, koje ima dva sedišta, u Beogradu i Runjamima, odlučili za zbratime stari hrast i najstariju vinsku sortu na svetu u Mariboru, u Sloveniji, kojoj je ime „žametovka“, stara 450 godina, upisana u Ginisovu knjigu rekorda.Ova loza godišnje rađa  oko 50 kilograma grožđa.Prkosi vremenu.  

 Preživela je, kao i stablo u Runjanima, napade Turaka, razne bolesti, bombardovanje u Drugom svetskom ratu, dok njeni „potomci“ rastu po svim delovima sveta.Lozi u čast održavaju se  festivali, izgrađeni su  vinski putevi sa slikovitim vinskim podrumima i ponudom.

– U dečjem svetu sve je moguće što je lepo i zanimljivo, pa zato, sa našim najmlađim članovima, svim srcem, podržavamo ovo bratimljenje loze i hrasta na njihovu inicijativu -kaže Dušan Tomić iz DA „Međaši“.

 V.Mitrić